1. Umjetna šindra je izrađena od parenih omekšanih trupaca, koji su izrezani na velike listove, a zatim su drvena vlakna postavljena okomito jedna na drugu, spojena sintetičkom smolom sa dobrom otpornošću na vodu, a zatim presovana, sušena, piljena, Površinski završeni lim. Broj slojeva je neparan, uglavnom 3-13 slojeva, koji se nazivaju šperploča i šperploča. Vrste drveća koje se koriste za pravljenje veštačkog šindra su joha, breza, jasen, eukaliptus, drvo u boji i drvo vrbe.
2. Umjetna šindra je ploča napravljena drobljenjem, namakanjem, mljevenjem i mljevenjem kore, strugotine, grana i drugih otpadnih materijala u drvenu pulpu, nakon čega slijedi tlačenje i sušenje. Zbog različite temperature i pritiska tijekom oblikovanja, može se podijeliti u tri vrste: tvrda, polukruta i meka.
3. Veštačka kartonska ploča je ploča napravljena od drvenih strugotina ili materijala od drvenih vlakana sa ili bez gumene smese. Umjetna šindra ima nisku gustoću i ujednačen materijal, ali je lako apsorbirati vlagu i ima malu snagu.
4. Umjetna ploča od drveta topole Umjetna ploča od šindra koja je napravljena od kutnih komada nastalih prilikom obrade drveta, oblikovana, blanjana, lijepljena, spojena i furnirana. Jezgro jezgra je uglavnom kratka suha drvena traka sa jednim slojem tankog drveta ili umjetnog šindra. Umjetna daska od kartona nije samo djelotvorna mjera za sveobuhvatno korištenje drva, već i dobiveni list ima jedinstvenu strukturu, stabilnu veličinu, veliku širinu i veliku debljinu. Osim površinske dekoracije, može se koristiti i kao građevinski materijal.
5. Drugi o proizvodnji veštačkog šperploče: sirovine koje se koriste za veštačko šindrovino, osim za veštačku šperploču, koja zahteva trupce, od kojih je većina od ostataka žetve i prerade, i materijali malog prečnika (manje od 8 cm u prečniku) . Listovi, trake, igle i zrnasti materijali pripremljeni drobljenjem ili brijanjem i raspršivanjem mogu se koristiti za proizvodnju umjetnog šindra. Drvna sječka je odvojena vlaknima i koristi se za proizvodnju umjetnog šindra. To može povećati iskorišćenost drveta za 20 do 25% u odnosu na tradicionalnu upotrebu. Tokom sedamdesetih godina, pažnja je posvećena upotrebi kore i piljevine kao sirovine za veštačku boju, ali kora se mogla koristiti samo u srednjem sloju veštačkog šindra, a količina ne bi trebala prelaziti 8%, inače bi snaga proizvoda bila biti smanjen. Osim toga, sve više pažnje posvećeno je i nedrvnim materijalima. Pored bagasa, konopljinih stabljika, itd., Koji se dugo koriste u proizvodnji veštačkog šindra, oni su prošireni na različite biljne stabljike i semena.
